[URL=http://imageshack.us][IMG]http://img319.imageshack.us/img319/1999/bosnamajice35rq.jpg[/IMG][/URL]
Londonski list “The Times” objavio je 2. juna tekst ilustriran “zlokobnom kartom”, kako reče jedan od naših sagovornika, u kojem se predviđa pojava novih državica u Evropi do 2020. godine. Prema londonskim kartografima, te nove države su i “Herceg Bosna”, “Republika Srpska”, ali i Korzika, Kosovo, Vels, Irska, Katalonija… Na toj britanskoj karti izbrisana je Bosna i Hercegovina.
Povod za tekst i nova prekrajanja je referendum u Crnoj Gori, a “vjerovatno i samostalnost Kosova”, čijim putem bi prema autorima, moglo krenuti još dvadesetak područja u Evropi čiji stanovnici teže ka samostalnosti.
Prof. dr. Nijaz Duraković u izjavi za “Dnevni avaz” pojašnjava da ovakva “kartografija” ne predstavlja ništa novo i da neka od ovih nacionalnih pitanja datiraju i više od stotinu godina, još od početka 20. stoljeća, neka se razvijaju drugom polovinom 20., ali “i početkom 21. stoljeća, kada se to ponovno intenzivira i dobija vrlo oštre forme”.
– Ali teško je to stavljati u isti koš. Svaki ovaj slučaj je problem za sebe, ima svoju povijest i svoje specifičnosti. Tako da se ne može zajedno staviti otcjepljenje Crne Gore sa pitanjem RS. Crna Gora je bila federalna republika i u sastavu SFRJ, što RS nija bila nikada. Zatim, BiH je bila suverena republika priznata u AVNOJ-evskim granicama i prije Dejtonskog sporazuma. Isto tako, porediti pitanje Kosova, koje je unutarnje pitanje Srbije, ali koje je također imalo određenu autonomiju u SFRJ, sa separatističkim zahtjevima iz RS, apsolutno ne stoji – smatra Duraković.
Zanimljivo je da se ovaj tekst pojavljuje u vrijeme kada se rješava pitanje statusa Kosova, ali i zemlje u regionu teže ka integraciji u EU.
– Englezi su inače poznati po onoj “zavadi pa vladaj”. I gdje god su oni rješavali nacionalna pitanja tamo i dan-danas teče krv, počev od Kašmira, Afrike, Balkana… Ali neka oni prije svega riješe svoja pitanja, poput Irske, Škotske, Velsa… Po to toj logici, referendum bi mogao prije da traži Vels, čak više od RS – kategoričan je Duraković.
Dopredsjednik Predstavničkog doma BiH Šefik Džaferović kaže za naš list da ne zna ko je napravio tu analizu i ko stoji iza toga, ali kada je u pitanju BiH, poručuje da će ona biti cjelovita i demokratska država i ne postoji nikakav način povrede njenog teritorijalnog integriteta.
– Kada je u pitanju RS, pa i HB, treba istaći da je prva nastala na genocidu, ratnom zločinu i etničkom čišćenju i nije moguće na tome graditi nešto što bi moglo voditi disoluciji BiH. Zbog toga ja odlučno odbacujem te prognoze. Svakom ko pravi kalkulacije van BiH, poručujemo da je to račun bez krčmara – kaže Džaferović.
S druge strane, poslanik u Narodnoj skupštini RS Krstan Simić kaže da je i londonski “Guardian” objavio sličan tekst, te da “jedna analitika ukazuje da je proces dezintegracije generalno počeo”.
– I ja mislim da će najozbiljniji test tog nagovještaja biti na Kosovu. Mada političari u BiH i međunarodni predstavnici uporno ukazuju da ne postoji bilo kakva sličnost između Kosova i BiH, s čime se i ja slažem, ali ja govorim o principu. Ukoliko bi se Kosovu odobrila nezavisnost, a Albanci na Kosovu imaju status nacionalne manjine, time se standard prava na samoopredjeljenje postavio veoma nisko, gdje bi mnogi narodi tražili pravo na referendum. To je realno stanje i realna opasnost. To je na izvjestan način potreslo BiH nakon izjave Milorada Dodika – kaže Simić.
Navodi iz londonskog lista su “samo jedan pamflet urednika i novinara koji nemaju nikakavog temelja”, smatra prof. dr Milenko Brkić, lider HNZ-a.
– Ako je to osnov za razmišljanje, onda se to nikako ne može reflektirati na BiH. Kada je u pitanju “Herceg Bosna”, to je stvar koja je već završena i na taj način treba završiti i sa RS – smatra Brkić.
Glasovi dvije trećine građana – Referendum jeste najveći demokratski institut. Ali kada je u pitanju promjena granica, po međunarodnim konvencijama neophodno je osigurati dvije trećine glasova građana jedne države, a ne recimo samo Srba, Bošnjaka ili Hrvata. Što ne vjerujem da može bilo ko i bilo kada osigurati – kaže Duraković.
Ko sve traži samostalnost
Autori teksta osim pomenutih regija, kao moguće nove međunarodne aktere spominju i područje Transdnjestrovlja u Moldaviji. Tu su i Baskija i Andaluzija u Španiji, Kurdistan, Čečenija, Južna Osetija, Abhazija, Gornji Karabah, Sjeverni Kipar, Južni Tirol, Valonija, Flandrija, Vels te Škotska.
