Obljetnica zločina u Vukovaru: Tadić nije došao, “Žene u crnom” zatražile oprost

VUKOVAR – Polaganjem vijenaca i odavanjem počasti stradalim vukovarskim braniteljima i civilima u vukovarskom Veleprometu i na Ovčari, u Vukovaru je obilježena 15. godišnjica srpske agresije na taj grad, koje se ove godine održavala pod motom "Hodočašće hrvatskoj slobodi".

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. počeo je komemorativnom svečanošću u dvorištu vukovarske Opće bolnice odakle su se, nakon prigodna programa, sudionici u koloni sjećanja zaputiti prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.

Ovako je u Vukovaru bilo danas…

U koloni sjećanja, kako prenosi Index.hr, bili su predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, brojni članovi Vlade i Sabora te više od 20 tisuća građana koji su u Vukovar došli iz cijele Hrvatske.

Mile Dedaković-Jastreb, zapovjednik obrane Vukovara, rekao je za HTV da je ganut ovolikim brojem ljudi i činjenicom da su "sva tri predsjednika došla odati počast Vukovaru".

Državno izaslanstvo na Memorijalnom groblju položilo je vijence i zapalilo svijeće za poginule hrvatske branitelje i civile u obrani Vukovara. Misu zadušnicu na vukovarskom groblju predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Predsjednici hrvatske države, vlade i sabora; Šeks, Mesić i Sanader u Vukovaru

U srpskoj agresiji na Vukovar život je izgubilo najmanje 1.500 hrvatskih branitelja i civila, nekoliko tisuća ih je ranjeno, a iz grada je deportirano i kasnije tijekom okupacije protjerano  više od 20.000 stanovnika koji nisu bili srpske nacionalnosti.

Kroz srpske koncentracijske logore prošlo je po podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, oko 8.000 zatočenika. Na popisu zatočenih i nestalih još se nalazi više od 500 osoba s područja Vukovarsko-srijemske županije, a najvećem broju njih svaki trag gubi se upravo u ratnom Vukovaru.

U spomen na 200 ranjenika i civila, koji su 20. studenoga 1991. pobijeni na poljoprivrednom imanju Ovčari, nedaleko od Vukovara, danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće.

…a ovako nakon pada Vukovara

Nakon što su 18. studenoga 1991. u Vukovar ušli pripadnici bivše JNA i paravojnih postrojba, dva dana kasnije, 20. studenoga, iz vukovarske Opće bolnice odvedena je 261 osoba, od kojih je na Ovčari pobijeno 200 osoba, a za ostalima se još uvijek traga.

Nakon polaganja vijenaca i odavanja počasti državnih i ostalih izaslanstava vijenac je podno spomen-obilježja položilo i izaslanstvo srbijanske nevladine organizacije "Žene u crnom" koja okuplja žene iz Beograda i 20-ak srbijanskih gradova, javila je Nova TV.

 Žene u crnom iz Srbije položile vijence

Prema riječima članice te organizacije Vere Vujošević, izaslanstvo je došlo u Vukovar kako bi hrvatske majke zamolile za oprost. "Žene u crnom", rekla je, u proteklih petnaest godina zauzimale su se za kažnjavanje zločina počinjenog nad Vukovarom i drugim gradovima i mjestima.

"Postoji i ona Srbija koja se ne slaže s onim što je ovdje i drugdje činjeno", poručila je.

U priopćenju koje su "Žene u crnom" uoči današnjeg dolaska u Vukovar jučer objavile u Beogradu ističe se da se s tugom i osjećajem posramljenosti sjećaju tragedije Vukovara, koja je svoju kulminaciju doživjela upravo prije 15 godina.

"Sjećamo se prvog u nizu velikih i neoprostivih zločina koji su  počinjeni u naše ime. Sjećamo se, znajući da je zlo krenulo iz  Beograda", navele su "Žene u crnom". Istaknule su da su od samog početka ratnog nasilja upozoravale "na zločinački karakter Miloševićeva režima, vodstva Srpske pravoslavne crkve i velikosrpskih ideologa iz SANU", te da se i danas suprotstavljaju "dominantnoj tendenciji" zaborava.

Tadić nije došao

Iako pozvan od hrvatskog predsjednika Mesića srbijanski predsjednik Boris Tadić nije danas došao u Vukovar odati poštu žrtvama srpske agresije

Zbog zločina počinjenih u Vukovaru tijekom srpske agresije i  okupacije, pred Haaškim sudom u tijeku je sudski postupak protiv zapovjednika postrojbi bivše JNA koje su sudjelovale u napadima na Vukovar, Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića i Miroslava Radića.