Kule na području Gornjeg Vakufa

U gradu Gornjem Vakufu, Kreševljaković, bilježi tri aginske kule. Gafića kula koja se nalazila u Donjoj Mahali. Građena je na dva sprata, osnove 6 x 5 metara. Kovačevića kula takođe se nalazila u Donjoj mahali. Bila je nastanjena sve do II svjetskog rata..Osnova joj je 8 x 8 metara, vrata 1 x 1,8 metara a prozori 0,65 x 0,75 m.Debljina zida u prizemlju iznosila je 1 m.
Hadžijahića kula nalazila se tik uz lijevu obalu Vrbasa a stradala je za vrijeme jedne poplave.

U selu Bistrica bila je smještena Abazovića kula. Građena je na dva sprata sa osnovicom 8 x 8 metara. Bila je ozidana od oblutaka kamena a uglovi kule od tesanika. Na svakom spratu bile su po dvije sobe. Na ulazu u kulu su bila željezna vrata. Puškarnice su bile samo na jednom zidu. Izgorjela je u požaru 1912.godine. Zadnji vlasnik kule bio je Mustafa Abazović.
Na brežuljku koji dominira Saraj-Vilićima (Vilić Poljem) nalaze se ostaci Teskeredžića kule. Osnova ove kule je 10 x10 metara. Srušena je 1930.godine. Begovi Teskeredžići bili su gospodari područja koje se nalazi uz njihovu kulu.

Na Paloču su kulu imali Hadžiabulići. Građena je na dva sprata, osnovice 10 x 12 m. Zidovi su bili debeli oko 1 m. Ulaz u kulu zatvarala su dvoja hrastova vrata sa mandalima. Kula je prodata gornjevakufskoj porodici Gavranović.

Za vrijeme obilaska Kreševljakovića područja naše općine, u Voljicu je još za stanovanje služila kula Ljubunčića, za koje on kaže da su potomci begova Teskeredžića.

U selu Grnica kulu, na četiri sprata, imali su Kurbegovići. Osnovica ove kule bila je 10 x 10. Ulaz su čuvala željezna vrata 1 x 1,8 m. Veličina prozora bila je 0,79 x 0,70 m. Zidovi i ove kule bili su debljine 1 m.

U Ričici Kreševljaković spominje ruševine kule begova Bušatlića