Najtiražniji roman

Od kako se pojavio roman Ibrahima Kajana Katarina, kraljica bosanska, ne napušta grupu najtraženijih knjiga u Bosni i Hercegovini. Ovih je dana izašlo, nakon izdanja tuzlanske «Bosanske riječi» (2004. i 2005. godine), i zagrebačko, III. izdanje, u produkciji Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH), opremljeno pogovorom Atifa Kujundžića kojim se osvjetljava historijska pozadina i političke prilike u Bosanskoj kraljevini pred sami pad Kraljevstva. Kujundžićev tekst je, ne samo recenzija Kajanova romana, nego i uputa u «kontekstualno čitanje» romana kao fikcije smještena u historijski okvir provjerljivih činjenica. Ovo izdanje, također, na posljednjoj korici donosi i širi izvadak iz intervjua jednog od vodećih bosanskih pjesnika današnjice, Amira Brke (u intervjuu časopisu Aplauz, Muenchen, 2004.). Na pitanje što bi preporučio našim čitaocima, kazao je: «Prvenstveno spomenuti Kajanov roman Katarina, kraljica bosanska koji je nedavno objavljen. Ibrahim Kajan prvo je napisao dramu, koja je na prošlogodišnjem bh. teatarskom festivalu u Brčkom nagrađena kao najbolji dramski tekst, a onda je od iste «građe» načinio i roman. To je izvrsno štivo u kojem je iznevjeren «horizont očekivanja» što je proizveden dosadašnjim literaturnim spisima sa tematikom bosanskog srednjovjekovlja, jer su ta djela prvenstveno išla za tim da, de facto, zloupotrebljavajući književni medij, uvjeravaju da je Bosna u svom iskonu «naša», ili «naša», iz čega onda slijedi zaključak kako i danas ima biti samo «naša», na taj način opravdavajući svako zlo koje se u ime tog eksluziviteta može počiniti. Kajan je međutim kroz njezin dramatski udes otkrivajući ljudsku čistotu kraljičina lika, personificirao nevinost zemlje Bosne oko koje traju krvava vučija raskidanja već stoljećima, i tako otkrivajući sebe kao proznog spisatelja izvanredne snage, a potvrđujući Miłoszevu misao da pisac svoj dar ne smije staviti u službu bilo koje nehumane ideologije.»