Stručnjaci Iz srbijanske Naftne industrije nedavno su obavili preliminarna istraživanja nafnih ležišta na području Majevice.
Posao je urađen po nalogu nekoliko ruskih kompanija, koje su nakon privatizacije Rafinerije u Bosanskom Brodu gratis dobile i cjelokupna istraživanja iz predratnog perioda o naftnim ležištima na području sjeveroistočne Bosne, vrijedna nekoliko miliona maraka. Na osnovu njih, srbijanski eksperti su zakopali probne bušotine i pri tom potvrdili – nafte ima!
"Republika Srpska je počela neke aktivnosti na istraživanju ležišta nafte. Posao se radi sa Rusima, koji su finansijeri", potvrdio je za magazin "Dani" profesor Abdulah Bašić, ekspert sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli.
Ležište nafte potvrđeno je u Loparama, a na osnovu ranijih istraživanja "naftna rijeka" prostire se od Teočaka, odnosno jezera Sniježnice, pa preko Požarnice, sve do Tuzle. Drugi krak tog istog ležišta ide od Teočaka ka čeličkom naselju Šibošnica i završava se u blizini naselja Tinja kod Srebrenika. Procjene govore da je samo pod Majevicom oko 50 miliona tona nafte, odnosno rezerve za narednih 30 godina.
"U predistraživanjima je uzimano da barel nafte košta 80 dolara. Na osnovu toga zaključeno je da bi u periodu od 30 godina, u slučaju da se krene u eksploataciju, BiH od majevičke nafte zaradila oko 84 milijarde dolara!? To bi značilo da ima novca za koncesionara, državu, entitete, kanton, opštine… Samo bi Tuzlanski kanton u tom slučaju imao milijardu maraka veći godišnji budžet. Zamislite te razvojne šanse", primjećuje profesor Bašić.
Predratna istraživanja su pokazala da su zalihe nafte u Bosni i Hercegovini veće od zajedničkih zaliha koje se nalaze u Hrvatskoj i Srbiji, te da je od bivših jugoslovenskih republika samo Crna Gora bogata naftom poput naše zemlje. Ukoliko se bosanskohercegovačka ležišta podijele po entitetima, onda je Federacija BiH u mnogome bogatija od RS-a, posebno jer su njena ležišta, pored onog majevičkog, locirana i u Posavini, te Hercegovini.
Međutim, rasprostranjenost federalnih rezervi razlog je što ovaj entitet, za razliku od RS-a, još uvijek nema strategiju "za svoju naftu". Naime, sarajevski Energoinvest je prije rata dobio koncesiju za istraživanje naftnih ležišta u BiH. Nakon rata koncesija je ponovo data istoj firmi, ali je izostanak političkog dogovora uzrokovao da bitnija istraživanja ostanu tek mrtvo slovo na papiru.
"U Federaciji BiH ne postoji želja da se istražuju naftna ležišta. Energoinvest drži monopol, jer ima pravo koncesije, ali nema novca. Oni su koncesiju dobili na deset godina, ali već četiri godine ništa nisu uradili! Uz to, postoje i nesuglasice između federalnih i kantonalnih vlasti oko prava na dodjelu koncesije, posebno izražene u Hercegovini. Istina, kantonalne vlasti su imale prioritet, ali politika je i tu uradila svoj posao", pojasnio je za magazin "Dani" profesor Bašić.
Borbe za kontrolu naftnih ležišta između bošnjačkih i hrvatskih političkih partija i njihovih satelita u javnim preduzećima, odnosno odbrana "svog prostora", otjerale su mnogobrojne investitore iz Federacije BiH, koji su željeli istražiti prostor Majevice. Dnevno-političkim igrama, te otezanjem procedure prvo su otjerani investitori sa Bliskog Istoka, potom Malezijci, a na kraju i kompanija Nord See iz Sjedinjenih Američkih Država, čiji su predstavnici za istraživanje nafte na prostoru federalnog dijela Majevice i Posavine osigurali početnih 35 miliona eura!? Ponuda je stigla na Vladu TK, čiji predstavnici nikada na nju nisu odgovorili!?
Amerikancima je jedino odgovorio Rudarsko-geološko-građevinski fakultet iz Tuzle, koji se ponudio da nosi studiju, a ponuđeno je da partner bude i Energoinvest.
"Njihova ponuda nije dobila zeleno svjetlo od politike", potvrdio je profesor Bašić, koji je vodio pregovore sa američkim investitorima u ime fakulteta sa koga dolazi, dodajući da postoji i snažan rudarski lobi koji negativno gleda na razvoj naftne industrije u TK, regiji u kojoj se nalaze najveći rudnici uglja.
Amerikanci su zatim cjelokupni projekat stavili na stand by, čekajući vremena kada će se bosanskohercegovački političari dogovoriti oko vlasništva nad crnim zlatom. U svom stilu obećali su povratak, vjerovatno riječima viđenim u filmskim scenama – We'll be back!
Istraživanja koja su rađena na području dijela Majevice koji pripada RS-u još uvijek ne smiju rezultirati konkretnim bušenjem i eksploatacijom. Naime, riječ je o području koje se nalazi na entitetskoj liniji, pa bi u slučaju bušenja moglo doći do povrede prava drugog entiteta. Objašnjavajući zbog čega RS ili Federacija ne smiju samoinicijativno krenuti u eksploataciju, stručnjaci navode primjer iz 70-tih godina prošlog vijeka, kada su Rumuni koristeći se krivim bušotinama iscrpili većinu jugoslovenskih naftnih zaliha smještenih uz granicu sa Rumunijom.
Na nekoliko lokacija u podmajevičkim selima Bare i Požarnica, smještenim nekoliko kilometara izvan Tuzle, prisutne su bušotine u kojima se nalazi nafta. Vlasnici zemlje na kojoj se nalaze bušotine sebe zovu bosanskim šeicima.
"Valjda će neko doći i pogledati ove izvore. Žao mi je da nafta svaki dan otiče u rijeku", jadao se magazinu "Dani" Hajrudin Bilalić, "vlasnik" tri bušotine, pozivajući sve zainteresovane Bosance i Hercegovce da dođu do njegovog imanja u Barama i kupe sebi bosanske nafte. Kaže cijena je sitnica – litar za jednu marku!
BUJRUM !!!
